sok od jabuka

jbg. neznam jel tema pada ovdje ili negdje drugdje,imamo admina ionak je besposlen pa nek administrira
dakle problem je što imam svake godine brdo jabuka, ove godine cca 800kg, što s njom???
sad je prodati teško, čuvati ??? gdje?
ideja je sok,to svi volimo

meštri koji se bave time traže 20kn za 5litreni onaj bag
plus jabuke 2kg za 1l soka
svaka cast tom soku, ali malo je puno

jel postoji jeftinija varijanta???
jel pravi tko kakav sok i kako

braca zagorci mi kazu da samelju jabuku, dodaju nekakve praskaste pizdarije i cijede ga na presu od grozđa
tjedan dana ga piju djeca dok je sok
tjedan tinejđeri, dok je mošt
zatim odrasli piju jabučnicu
a kad cikne svi ga jedu u salati

sve pet da imam 50-100l soka, ali 300-400litri  
ima da se zaseremo   a još ni virnicu nismo popili  

što radit, evo spreman sam investirati u to 1-2000kn, jer i nagodinu imam isti problem
a sam ove godine me bag-ovi kostaju 1500tinjak kn

JA bi mogao riješitit 2 litre dnevno + familija nešto .. znači skoro 3 ,ali oni se brzo zasite tak da ne mogu na njih računati na duže vrijeme .

Ako ti takva računica odgovara mogu ti iznajmiti ( naglašavam za đabe) svoj probavni sustav , bubrege i jetru da ispraznimo te begove da ih možeš prodat dalje .

U mome selu ima dva voćara-jabučara,i svu jabuku druge klase prerađuju u sok.I prodaju ga po deset kuna.A kako to rade-ne znam.Moja prijateljica za kučne potebe ništa ne pasterizira,samelje,ispreša i stavi u ledenicu.pa prema potebi vadi.Ti to nemožeš, tu količinu.Pa pitaj tamo na voćrstvu jabučare-kaj te košta.Ili na nekom srpskom forumu-oni su tate-mate za sokove.

Admin je napisao/la:JA bi mogao riješitit 2 litre dnevno + familija nešto .. znači skoro 3 ,ali oni se brzo zasite tak da ne mogu na njih računati na duže vrijeme .

Ako ti takva računica odgovara mogu ti iznajmiti ( naglašavam za đabe) svoj probavni sustav , bubrege i jetru da ispraznimo te begove da ih možeš prodat dalje .

he he begovi su 40kn  

pitijacro je napisao/la:U mome selu ima dva voćara-jabučara,i svu jabuku druge klase prerađuju u sok.I prodaju ga po deset kuna.A kako to rade-ne znam.Moja prijateljica za kučne potebe ništa ne pasterizira,samelje,ispreša i stavi u ledenicu.pa prema potebi vadi.Ti to nemožeš, tu količinu.Pa pitaj tamo na voćrstvu jabučare-kaj te košta.Ili na nekom srpskom forumu-oni su tate-mate za sokove.

ideje frcaju
nekakav mlin ili repara
presa za grozđe sa umetnutom finom mrezicom
pasterizacija u loncu od 40tak litri uz nadzor finog termometra
i punjenje u vinske ili sl. boce
e sad još koliko enzima i c vitamina???

Pojma ti ja nemam,za sebe na bih ama baš ništa kemijala.Evo,ak želiš,budem se potrudila pa budem pitala ovoga u selu šta i kako radi.Naravno,bude li mi htio nešto o tome reći.

pitijacro je napisao/la:Pojma ti ja nemam,za sebe na bih ama baš ništa kemijala.Evo,ak želiš,budem se potrudila pa budem pitala ovoga u selu šta i kako radi.Naravno,bude li mi htio nešto o tome reći.

bio sam malo u krađi    

Dodavanje secera i vode

Vocne sokove od grozdja, jabuka i krusaka obicno konzerviramo bez secera jer su dovoljno slatki i prijatna okusa.Sokovima od bobicastog voca, tresanja i visanja dodajemo malo secera jer sadrze dosta kiseline.Zato ih razrijedimo i malo zasladimo.Secer u tom slucaju nije sredstvo za konzerviranje jer se sokovi mogu sacuvati i bez njega.Dodajemo ga zbog okusa i zato sto secer u sokovima sacuva vise C vitamina.

Pasterizacija sokova ispod cijedila

Najcesce tako konzerviramo sok od grozdja , jabuka i krusaka. Konzerviranje trebamo odmah zapoceti jer sok vec nakon nekoliko sati pocinje vreti i nije vise upotrebljiv.U zadnje vrijeme preporucuje se konzerviranje jos neociscenog soka, jer sadrzi vise vrijednih sastojaka a nema ni opasnosti da bi sok poceo vreti dok cekamo da se stalozi.Sok skupljen s cijedila pasteriziramo na 72-75oC (345-348K) i spremamo u boce.Ako nemamo termometar, pazimo kada voda pocinje sumjeti a zatim je zadrzimo nekoliko min. na istoj temp.

Pasteriziranje u otvorenim staklenkama

Najprije pripremimo veliki lonac ili kotao.Na dno stavimo drvenu resetku.Dobro sterilizirane staklenke napunimo sokom 2 cm ispod ruba, slozimo ih na resetku i lonac napunimo vodom do 5 cm ispod ruba staklenki.Sve zajedno zagrijavamo dok voda ne pocne sumjeti.Imamo li pri ruci termometar, mozemo izmjeriti temp. tako da ga spustimo do dna srednje staklenke.Za vrijeme grijanja posudu pokrijemo.Kad temp. dosegne 72-75 stepeni C, staklenke izvatimo iz lonca te zatvorimo cepom, koji izvadimo iz vruce vode, ili prokuhanom gumenom kapicom.Staklenke slozimo u sanduk ili kosaru.Pokrijemo ih da ostanu jos neko vrijeme vruce, zatim ih ohladjene obrisemo i po mogucnosti zalijepimo naljepnicu s nazivom i datumom pripremanja.Grlo svake boce namocimo u rastopljen parafin ili zalijemo pecatnim voskom.

Pasteriziranje u zatvorenim staklenkama

Sok ulijemo u boce priblizno 8 cm ispod ruba i odmah zatvorimo.Jednu staklenku ostavimo otvorenu da mozemo u njoj mjeriti temp.Umjesto zatvaracima, staklenke mozemo zatvoriti dvostrukim celofanom.Kada temperatura u bocama dosegne 72 stepena C izvadimo ih iz lonca i ohladimo isto kao i otvorene staklenke.Na hladne boce zalijepimo naljepnice i odozgo ih zalijemo parafinom.Staklenke s gumenim kapicama ne uranjamo u parafin.

Vocni sirupi

Vocnim sirupima nazivamo sokove od voca bez vode i s puno secera.Kuhamo ih duze vrijeme da se zgusnu.Pijemo razrijedjene s vodom.Najpoznatiji sirup je malinovac.Kod kuce ih pripremamo i od borovnice, tresanja i bazge.Malinovac pravimo tako da probrane maline po potrebi operemo a zatim ih drvenim tuckom dobro izgnjecimo.Pripremamo ih u neostecenoj emajliranoj ili plasticnoj posudi koju koristimo samo za preradu voca.Maline prekrijemo i ostavimo dva dana na hladnom mjestu.Zatim ih ocjedimo kroz gustu krpu ili istisnemo kroz tijesak.Sok je malo mutan, a ako ga odmah preradimo do kraja, sadrzavace vise hranjivih tvari i vitamina.Zelimo li bistri sok, ostavimo ga dva dana da se izbistri.Pazljivo ga odlijemo ili procijedimo.U bistri sok dodamo secer , ugrijemo ga i kuhamo 10 min.Zbog velike kolicie secera sok se hvata za dno i zato ga treba mijesati.Jos vruci sirup ulijemo u ugrijane i sterilisane stklenke.Odmah ih zatvorimo prokuhanim zatvaracima te ih grlom prema dolje slozimo u sanduk ili kosaru.Pokrijemo ih cistim pokrivacem da ne popucaju.Na ohladjene staklenke stavimo naljepnice.Zatvarace zalijemo parafinom ili pecatnim voskom.Cuvamo na hladnom i tamnom mjestu.

Na ovaj nacin pripremamo i druge sokove, kao npr. od borovnica, jagoda, kupina, ribizla itd.

Vocni sokovi pripremljeni s kiselinom

Ovi sokovi se spremaju hladnim postupkom.Dodamo im vecu kolicinu secera i vinsku ili limunsku kiselinu.Ovi dodaci konzerviraju sok.Najbolje se sacuva sok od socnog bobicastog voca.Iako je postupak vrlo jednostavan, treba se pridrzavati svih poznatih pravila u vezi sa sterilisanjem staklenki i posuda.Necista posuda moze izazvati vrenje bez obzira na ispravnu pripremu.

Kasasti vocni sokovi

Ovu vrstu sokova mozemo pripremiti i u manjim kolicinama.Voce skuhamo da omeksa a zatim ga protisnemo.Uvijek dodamo malo vode.U nastalom soku nalaze se i mesnati dijelovi voca pa je zato gust.Kasasti sokovi vece su hranjive vrijednosti od bistrih sokova, ali sadrze manje C vitamina jer se protisnuti sok pasterizira, dakle jos jednom ga zagrijavamo.Mozemo ga piti razrijedjenog s vodom ili mlijekom, iako nije bas uobicajeno.Kasaste sokove najvise pripremamo od bobicastog i kosticavog voca.

Postupak pravljenja kasastog soka od borovnice, jagoda, kupina i malina je isti.Vodu i secer prokuhamo.Zrelo voce izgnjecimo drvenim tuckom.Prelijemo slatkom vodom, promijesamo i ostavimo da stoji preko noci.Drugo jutro protisnemo sok i ugrijemo ga na 75 stepeni C.Vruci sok ulijemo u vruce boce.Odmah zatvorimo gumenim kapicama.(5 kg voca, 60-70 dag secera, 1 1/4 L vode.)

Kasasti sok od drenjka pravimo tako da zreli i probrani drenjak operemo prema potrebi.Dolijemo vodu i zagrijemo.Tvrdje plodove kuhamo 3-5 min, a mekane samo zakuhamo.Protisnemo i dodamo secer.Ponovo ugrijemo na 75 stepeni C.Vruci sok ulijemo u dobro zagrijane boce.Odmah zatvorimo gumenim kapicama.Na isti nacin pripremamo sok od sipka i brusnica, s tim da sipak treba dobro ocistiti da u soku ne bude dlacica od sjemenki.( 5 kg voca, 2 l vode, 1 kg secera)

Kasasti sok od breskve ili marelice pravimo na ovaj nacin: zrelim, prepolovljenim plodovima izvadimo kostice.Sameljemo ih u masini za mljevenje mesa, dolijemo prokuhanu vodu i ostavimo na hladnom mjestu 2-3 sata.Protisnemo ga i nastali sok ugrijemo na 75 stepeni C.Vrucim sokom napunimo staklenke i odmah zatvorimo gumenim kapicama.

i istraživao    
[You must be registered and logged in to see this link.]

Imali smo mi jednu višnju ,al nam smetala pa smo je posjekli.Od nje sam ja radila sok,nije to bilo puno,jedno dvadesetak litara.Onsko,njajednostavnije-zgnješiš-ja to radila rukama,malo vode,baš malo,i na lonac od deset litara kilu šečera.pa kada se prokuhalo,ono,taman počelo vreti-znam da se nije smijelo vreti,alikaj češ.meni je sigurnije tako,ocijedila,stisnula maksimalno,baš maksimalno,pa sam na ostalo još nalijala malo vode i još jednom tako,bez šečera.To je bilo negdje sedamdeset posto soka i trideset vode,i ispalo sa malo šečera.Zapravo je dok bio više trpki nego slatki,i za dati gostima nije bio jer se moraš naviknuti na tako jaki okus.Zato u dučanima nemaš sok od višnje jači od četerdeset posto,a i to je samo deklarirano,a bog te pitaj kolko zapravio je-najčešće dvadeset pet,trideset,samo uvale više šečera i to je to.flaše sam isto tako pasterizirala u loncu.pojma nemam koliko bi to dugo moglo stajati,nikakve konzervanse niti drugo nisam stavljala,a mi to popili u niti mjesec dana.
A i pekmez od šljiva-koji radim na rijetke petke radim potpuno bez šečera-pasterizacija u pečnici-i isto ne može izdržati dulje od onoliko dana koliko ima teglica.Jer se jede bez kruha.
Pasterizacija je najbitnija i ako je dobro napraviš,može se sok održati godinu dana.Pogotovo od jabuka.Nemoj za svoje potrebe stavljati vodu i šečer.Najbolji sok je stopostotni i ako imaš svoje voće šteta je ne napraviti to kako treba.

[You must be registered and logged in to see this link.]  

pitijacro je napisao/la:Imali smo mi jednu višnju ,al nam smetala pa smo je posjekli.Od nje sam ja radila sok,nije to bilo puno,jedno dvadesetak litara.Onsko,njajednostavnije-zgnješiš-ja to radila rukama,malo vode,baš malo,i na lonac od deset litara kilu šečera.pa kada se prokuhalo,ono,taman počelo vreti-znam da se nije smijelo vreti,alikaj češ.meni je sigurnije tako,ocijedila,stisnula maksimalno,baš maksimalno,pa sam na ostalo još nalijala malo vode i još jednom tako,bez šečera.To je bilo negdje sedamdeset posto soka i trideset vode,i ispalo sa malo šečera.Zapravo je dok bio više trpki nego slatki,i za dati gostima nije bio jer se moraš naviknuti na tako jaki okus.Zato u dučanima nemaš sok od višnje jači od četerdeset posto,a i to je samo deklarirano,a bog te pitaj kolko zapravio je-najčešće dvadeset pet,trideset,samo uvale više šečera i to je to.flaše sam isto tako pasterizirala u loncu.pojma nemam koliko bi to dugo moglo stajati,nikakve konzervanse niti drugo nisam stavljala,a mi to popili u niti mjesec dana.
A i pekmez od šljiva-koji radim na rijetke petke radim potpuno bez šečera-pasterizacija u pečnici-i isto ne može izdržati dulje od onoliko dana koliko ima teglica.Jer se jede bez kruha.
Pasterizacija je najbitnija i ako je dobro napraviš,može se sok održati godinu dana.Pogotovo od jabuka.Nemoj za svoje potrebe stavljati vodu i šečer.Najbolji sok je stopostotni i ako imaš svoje voće šteta je ne napraviti to kako treba.

imas prav
malo si računam, ak imam tonu jabuke tj. cca 500l soka ili 100 bagova, to je cca 2000kn +jabuke

malo sam švrljao i boce s tvist of zatvaraćem [You must be registered and logged in to see this image.] cca 3kn s cepom
jeftinije i možda prakticnije od inoksice

200 boca cca 600kn
presu najvjerojatnije posudim ili 500-100kn na njuški
mlin mi trenutno najveći problem

he he

Vidiš kako si snalažljiv.Sve nađeš.Sada samo moraš kompletirati inventar i na posao.A kada sok bude gotov,degustator i potrošač ti je osiguran.Samo zovni....    

Moja rodbina pravi sok od jabuka, pasterizacijom u otvorenim staklenim bocama. Meni je taj sok daleko ispred svih sokova sa polica iz supermarketa.
Svi redom tvrde da je poenta u tucanju jabuka u drvenom koritu a ne mljevenje u mlinu, kao da šira što manje ima dodira s metalom (osim ako to nije inox ili šta već)
[You must be registered and logged in to see this image.]

Evo upravo sam se vratila od prijateljice,napravila je sok od jabuka,jučer,prekjučer,stavila je unutra malo cimeta.,dobro,ona je metnula i šečera,ali što je to dobro,za nepovjerovati.Bez pasterizacije,isto je metnula u ledenicu.Jabuke je ribala,samo to je puno posla.Dobila sam jednu flašu na poklon.

pitijacro je napisao/la:Evo upravo sam se vratila od prijateljice,napravila je sok od jabuka,jučer,prekjučer,stavila je unutra malo cimeta.,dobro,ona je metnula i šečera,ali što je to dobro,za nepovjerovati.Bez pasterizacije,isto je metnula u ledenicu.Jabuke je ribala,samo to je puno posla.Dobila sam jednu flašu na poklon.

eto da se malo pohvalim, sklepao sam nekakav stroj prema ovoj slici, više kopirao dimenzije nego stroj, uglavnom uradi sam i s materijalom koji imam

juče proba
napravljeno stotinjak litri
sok fenomenala, bez ikakvih dodataka
uglavnom od 180kg jabuka dobio 100 i koju litru soka,pasterizirao i spakovao u tvist of boce od litre
moram samo napravit neke prepravke i dodatke
malo sam nezadovoljan brzinom rada a moguče je olakšati i ubrzati
sa količinom soka kg/l sam prezadovoljan, 1,8kg za litru je bolje od ponuđenih 2 za jedan, a sigurno mogu i bolje
[You must be registered and logged in to see this image.]

Lijepo,da se to sada još može i probati....

pitijacro je napisao/la:Lijepo,da se to sada još može i probati....

evo idem ti probat