Pritisak

E ovako - imam u plasteniku kpk sistem,koji na sedamdeset metara funkcionira bez problema.Ali u ovome manjem plasteniku pedeset metara dužine su problemi.Zbog manje dužine cijevi,a povećanog pritiska zbog količine vode koju ne mogu smanjiti kapanje na kraju sistema je jače nego na početku.I sada,svaki puta dok vodu puštam,na kraju se skupi višak  koji mi s vremenom radi probleme - biljke reagiraju stresno.
Eh,sada sam ja razmišljala,bi li pomoglo da na kraju umjesto zatvaranja cijevi stavim koljena i napravim povrat vode kroz drugu cijev .Bi li se time ujednačio pritisak i kapanje bilo ravnomjernije na svim kapaljkama.Količina vode ostaje ista,pritisak u cijevima isti,ali dali  bi  se time izbjeglo da na početku izlaza bude pritisak npr. 1,5 bara,a na kraju 2,5.A pitanje je i ulaza vode u sistem - umjestio 14 to bi se smanjilo na sedam.Dakle,na sedam ulaza bilo bi četrnaest izlaza. Neće li onda na ulazima biti povećan pritisak koji će prema kraju izlaza previše padati.Ili će se možda - što bih zapravo htjela postiči - donekle ujednačiti.

Kada razmislim - pojma nemam jeli isti pritisak kada ista količina vode ulazi na sedam ulaza a izlazi na četrnaest, kao i kada i ulazi i izlazi na četrnaest.Po logici bi morao biti,jer je broj kapaljki - izlaznih mjesta  - isti.

Ima li tko kakvu pametnu za reći mi?

Zapavo ja ne razumijem ulazi i izlaze ..
ono kaj tebe muči je pad tlaka .
Pad tlaka nastaje radi gubitaka , gubici uvjek budu veliki na sistemima gdje su duge cijevi .
U uakrajini je sad pad tlaka jer su duge cijevi na ulicama xd.

Problem riješiš tako da povečaš promjer cijevi ..


Ovaj prijedlog s koljenom i ješ jednom cijevi bi svavko trebao smanjiti problem pada tlaka na naudaljenijem mjestu u odnosu na mjesto pumpe .Jasno oba kraja teba spojiti na pumpu ..i svakako uzeti veči promjer cijevi nego kaj je postoječa glavna cijev ..

Ako se tada problem pojavi na sredini glavne cijevi tojest pad tlaka bude tamo tako da se smetnje s kraja lavne cijeve pojave na sredini onda još jednom na sredini spoji glavnu i dodatnu cijev s " T " komadima

Ako je broj kapaljki isti promjena tlaka ne bi trebala bitno utjecati pa pad tlaka ..
Ako povečaš tlak u sistemu pad tlaka bi trebao biti manji ali onda treba korekcije na kapaljkama ( vjerujem da se možre regulirati broj kapi na samim kapaljkama ).

Nije to to,nemam sad vremena,kad se vratim sa ručka budem ti rekla o čem se radi malo jasnije.

Admin je napisao/la:Zapavo ja ne razumijem ulazi i izlaze ..
ono kaj tebe muči je pad tlaka .
Pad tlaka nastaje radi gubitaka , gubici uvjek budu veliki na sistemima gdje su duge cijevi .
U uakrajini je sad pad tlaka jer su duge cijevi na ulicama xd.

Problem riješiš tako da povečaš promjer cijevi ..


Ovaj prijedlog s koljenom i ješ jednom cijevi bi svavko trebao smanjiti problem pada tlaka na naudaljenijem mjestu u odnosu na mjesto pumpe .Jasno oba kraja teba spojiti na pumpu ..i svakako uzeti veči promjer cijevi nego  kaj je postoječa glavna cijev ..

Ako se tada problem pojavi na sredini glavne cijevi tojest pad tlaka bude tamo  tako da se smetnje s kraja lavne cijeve pojave na sredini  onda još jednom na sredini spoji glavnu i dodatnu cijev s " T " komadima

Ako je broj kapaljki isti promjena tlaka ne bi trebala bitno utjecati pa pad tlaka ..
Ako povečaš tlak u sistemu pad tlaka bi trebao biti manji ali onda treba korekcije na kapaljkama ( vjerujem da se možre regulirati broj kapi na samim kapaljkama ).

nisi ti nju dobro razumio
kod nje je s dugom cijevi sve ok
ali čim je cijev krača ,njoj raste tlak i onda previše kapa
to su tzv. ženski tlakovi koji su po logici obrnuto proporcionalni vodovodnim tlakovima

jedino što si dobro rekao da bi pomogla deblja cijev,ako več mora biti krača

Da reknem ovako - ja sam to mislila jednstavno produžiti cijev sa kapaljkama na sto metara,ali u obliku U profila.Na kraju sa dva koljena spojiti dvije cijevi.Količinu vode koju pumpa daje i pritisak ne mogu nikako smanjiti jer je broj izlaza(kapaljki definiran,i pritisak ovisi o njima -kapaljke nisu podesive - zapravo količina vode koja iz njih izlazi ovisi o tlaku.Kada kapaljki na određenoj dužini ima manje - pritisak se povećava.I tu je problem.Na plastaniku dužine 70 metara imam tisuću metara cijevi sa deset tisuća kapaljki. Na plasteniku 50 metara dužine imam sedamsto metara cijevi sa sedam tisuća kapaljki.A količinu vode koja kroz njih prolazi istu.Isti je i promjer glavnog voda.Samim time je pritisak na pedeset metara dužine veći nego na sedamdeset.A na kraju svake cijevi je on veći nego na početku.I tu mi izlazi više vode,pa se stvaraju mlake.Eh,sada mene zanima,ako bih ja spojila dvije cijevi na U profil sa dva koljena ,dakle,dobila bih od dvije cijevi po pedeset metara jednu od sto,bi li tlak u cijevima bio ravnomjernije raspređen - približno isti i na ulazu vode u cijev i na kraju cijevi.Ali,kada su cijevi svaka zasebno,nespojene - imam četrnaest ulaza - četrnaest cijevi.Ako ih spojim po dvije skupa,broj ulaza se smanjuje na sedam.Neće li to povečati tlak u njima - možda ne bi smjelo jer količina vode koju daje pumpa bi morala biti ista,a i sve ostaje isto - broj kapaljki na koje voda izlazi,jedino - a to je ono što me najviše zanima,bi li se tlak na ulazu vode u cijev sa kapaljkama povečao,čime bi se na kraju cijevi po logici morao smanjiti - zato što voda ima neki otpor kada ulazi u U profil - dakle,ne teče ravno,nego mora napraviti zaokret za sto osamdeset stupnjeva.Prije nego dođe do kraja cijevi gdje ima blokadu.

evo sklice
crveno slovo P je pumpa
crvena crta na skici je kratki spoj glavne i dodane cijevi ako bi bilo pada tlaka na polovici dužine grane

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nepada meni tlak na polovici cijevi - on se na kraju cijevi bitno povečava.Cijev je na kraju blokirana - zatvorena,i tu se voda skupi - pošto je cijev prekratka za količinu vode koja ulazi u nju,na kraju se sabija,stvara veći tlak i iz zadnjih petnaestak metara cijevi izlazi dvadesetak posto više vode nego na početku - spoju sa glavnim vodom.I sada sam ja to mislila riješiti sa srednjim načinom tvoje skice - jedan ulaz vode za dvije cievi koje budu na kraju spojene - dakle,pretvoriti će se u jednu cijev.Ako ja njih dvije spojim i na početku,kao što je na trećoj slici,ako sam dobro shvatila,opet će biti isti problem na kraju,jer će voda u cijevi teći iz dva ulaza,i na kraju će biti isto.

Sad kad gledam ovo treće - probati ću najprije sa srednjim načinom - ako nebude funkcioniralo,budem probala na sredini dužine spojiti dvije cijevi - to bi po tvome trebalo napraviti otpor na ulaznoj cijevi i usporiti protok do kraja čime bi se tlak na početku cijevi povečao, u sredini stabilizirao,a nakraju smanjio.Ako dobro shvaćam - bem ti mene i tehniku.

nema nikakve teorije da je tlak na kraju cjevi veči nego kod ulaza u sustav tojest kod pumpe .
razlog bržeg kapanja na kraju treba tražiti nedje drugdje ..pretpostavljam da je cijev na ravnom ? , kao i kopletni plastenik .

Ne znam da li probleme mogu stvarati zračni čepovi unutar sistema .
da li imaš dokaz večeg tlaka na kraju mjereno manometrom ili samo veče mlake oko biljke ?

Sve je ravno,sve je isto ko i u druga dva plastenika ,osim dužine,i u prva dva je sve ok.Zato mislim da ima previše vode koja onda stvara veći tlak u cijevima.Kapaljke istina bok imaju limit potrošnje u odnosu na tlak,koja varira od pola do litre i pol po kapaljki.Zato se meni nameće mišljenje da je na kraju cijevi tlak pod kojim voda kaplje veći nego na početku - jer kako inače objasniti zašto izlazi više vode.A izlazi definitivno,jer sam cijele prošle sezone imala jebanciju na kraju plastenika,zadnjih desetak metara mi je doslovno plivalo  - rješavala sam to kopanjem kanalića sa padom,ali,nije to moglo sanirati problem,već ga samo ublažiti.I sada cijele zime raznišljam kako to sanirati.Sad,bilo što da je u pitanju,možda bi se moglo pokušati napraviti dva tri bajpasa na početku i u sredini dvije povezane cijevi sa T spojnicama jer će onda voda teči iz dva smjera i možda miješanjem stvarati otpor protoka,zadržavati se u prvom dijelu dužine cijevi duže vremena i prisiliti kapaljke na veću potrošnju u prvoj polovini duljine cijevi.

Nevidim gdje bi se mogao stvarati zračni čep -U cijevima valjda ne,jer zrak bi izišao kroz kapaljke - pa i izlazi,na početku puštanja sistema u pogon - čuje se kako šušti uvijek u početku rada - vode ima dovoljno kroz cijelu dužinu plastenika,ali je na kraju ima previše.

Zašto na kraju tlak u cijevima nemože biti veći?Na kraju je cijev zatvorena - protok vode je veći nego kapaljke mogu potrošiti,nije li onda moguće da ipak taj višak na kraju - jer nema kamo dalje  - stvara veći tlak nego na početku?

pitijacro je napisao/la:

Zašto na kraju tlak u cijevima nemože biti veći?Na kraju je cijev zatvorena - protok vode je veći nego kapaljke mogu potrošiti,nije li onda moguće da ipak taj višak na kraju - jer nema kamo dalje  - stvara veći tlak nego na početku?

1.da bi definitivno znala razlog treba mjeriti tlak na grani na počektu gdje kako kažeš curi sporije i na kraju gdje curi više vode .
Ali na grani , ane na glavnoj cjevi
2. izmjeriti količinu kapanja menzurom je može biti da je na tom djelu sastav zemlje drugačiji pa je upija dovoljno .
tu su moje dvije smernice kojima bi se ravnao ..ne znam koliko je praktično ugraditi manometar ..ali definitivno bi time više znala o problemu a vjerujem i manji trošak u odnosu na polaganje još jedne cjevi uz upitan rezultat.


sad mi hoda po glavi da li je moguče da radi brzine strujanja na početnom djelu glavne cjevi dolazi do stvaranja podtlaka .
koji je promjer glavne cjevi i kolika je potrošnja vode na sat ..onako okvirno

O manometru ja pojma nemam,a muž kada smogne vremena - bude već sve plivalo u vodi - kao i krtice za koje imamo lovke,ali nam krepavaju od starosti   .

Izmjeriti koičinu vode po kapaljki mogu - to nije problem - to mogu sama.
Sad si me sa tim zračnim čepom nešt zaintegrirao, -sjetila sam se da sam morala na glavnom vodu premjestiti zadnju cijev - ti veliš granu - sa zadnjeg izlaza na glavnom vodu na predzadnji jer sam primjetila da nema dosta vode. Cijev je bila prazna.Zadnji izlaz je deset cm prije kraja voda,a predzadnji pola metra.I kada sam prikopčala cijev na predzadnji,bilo je dosta vode i radilo je normalno.Možda je na kraju voda bio zrak koji nije imao kuda izaći.Ali,to opet ne mora značiti da se zrak akumulira negdje u cijevima,jer da i je,nebi se valjda u svim cijevima na istom mijestu sabirao.

Budem ja pokušala spojiti cijevi - nije to dupliciranje,svejedno idu na svaku gredu dvije usporedno na razmak 50 cm - i budem ih pokušala sa T spojnicama spojiti jedno dva - tri metra od početka i u sredini plastenika.Imam i te T spojnice i koljena - ostalo mi od nečega od ranije.

Glavni vod je četerdesetica,ali potrošnju vode na sat zbilja neznam niti okvirno - zaljevam po vizuelnoj procjeni,i onom starom metodom - stisneš zemlju šakom i vidiš kada treba i kolko treba.Inače,računaju da svaka kapaljke troši litru i pol na sat - ali koliko ja znam - to opet ovisi o tlaku,koji je većinom u rasponu od 0,5 -1,5 bara - iako ja mislim da je meni u tom malom plasteniku i preko 2. A time je i količina vode po kapaljki veća - pa puta sedam tisuća kapaljki - i to bi bilo to,jeli?

A kolko je star taj sistem? Jel moguc kakav kamenac ili bilo kakva necistoca na kapaljkama ili na cijevima? Tlak pumpe je konstantan ili se moze mijenjati? Kreni rjesavat problem od banalnih stvari, najcesce sitnice najvec zajebavaju...

Ja se u takve stvari stvarno ne razumijem    

Ma nije,vod je od pred godinu i pol,plastika,ovi na dugim plastenicima su već dvanaest godina pa su ok,a cijevi svake godine idu nove - to je rolo drip (fertigacija) - sad,da se negdje nešto zbog bilo kakvog začepljenja događa,ja bih to primjetila po biljkama .- nedostatna količina vode na nekom mjestu u plasteniku veoma brzo rezultira slabim porastom,ili čak venućem biljaka.A toga nema.Samo žučenje zbog viška na kraju.

Probal sam pomoci...      

Hvala Imbra,hvala.

Pomoglo je meni ovo večeras i više neg sam se nadala.Budem ja našla rješenje - bilo šta da je uzrok - meni nije bitno ako ja uspijem to posložiti da se ustabili na bilo koji način.Zadnja mi je mogučnost,ali to mi komplicira život - ostaviti iberlauf na kraju svake cijevi,spojiti ih na jedan odvod- ali,onda budem potopila put iza plastenika pa se budu ljudi srdli na mene.A i treba pogoditi količinu koja je višak.

Ovakvo nesto mislim da bi bez mnogo kemijanja rijesilo sve tvoje probleme,,,   

[You must be registered and logged in to see this link.]

E sad mi objasni kako - hoće li on smanjiti količinu vode koja će doći u glavni vod od pumpe ili će na neki način smanjiti tlak iste količine vode u cijevima.Ako smanjuje tlak iste količine vode - neće li višak vode koju regulator propušta gušiti pumpu?Predpostavljam da se regulator ugrađuje na glavnom vodu.Jer ako ide na pumpu - nebude išlo jer ja za ostala dva plastenika trebam količinu vode koju pumpa normalno daje.

Rješavala sam si djelomično problem tako što sam ponekada puštala vodu istovremeno u dva plastenika jer imaju isti glavni vod,sa regulacijom protoka sa ventilom,ali to nemogu uvijek.Svaka kultura ima svoje zahtjeve za vodom, a i onda tlak jako padne,jedva je dostatan za nako normalno kapanje - baš na rubu,vjerojatno malo iznad pola bara,jer ispod kapaljke ne funkcioniraju.Ma vidi se da su cijevi onda mlitave.

Regulator pritiska trebao bi se staviti odmah iza pumpe iliti prije cijevi glavnog voda,,,
uloga regulatora je da izda njega ujednaci pritisak, recimo na 1 bar ukoliko bi to tebi bilo dovoljno da cijevi kpk budu tvrdoce kakve ti zelis,,,
dali ce gusiti pumpu,na neki nacin da, ali pumpu gusi i sam pritisak koji ona stvara ako cemo vec po tome,,,

postoji i jos jedna varijanta a to je ugradnja hidrofora te fina regulacija putem njega,,,

tu se opet pojavljuje problem konstantnog paljenja i gasenja motora jer to mu smanjuje zivotni vijek,,,   

Hm,na hidrofor nebu išlo,jer u njemu tlak konstantno sa potrošnjom pada,pa raste,dakle,u cijevima neće biti ujednačeni pritisak što će opet vjerojatno izazivati neujednačenost kapanja u trenutcima pada tlaka do momenta dok se hidrofor ne napuni.Barem tako mislim.Jedino da se ugradi na glavni vod trećeg plastenika prije početka spoja na cijevi - ako nebude ubijalo pumpu.Kad se ja u to baš ništa ne razumijem.
Počela budem sa onim što sama mogu napraviti - napravila budem da na U profil dvije cijevi budu povezane - a mislim,ako i nebude funkcioniralo sto posto - barem neće sva količina viška istjecati na jednom mjestu - bude pola na početku plastenika,pola na kraju,pa to možda bude dovoljno da zemlja upije višak.Napravim sa T spojnicama na dva mjesta poveznivce - dobije voda malo otpora (valjda)zbog miješanja pod pritiskom,pa neće sva količina viška stići na drugi kraj plastenika.Ako nebudee išlo,uvijek imam nekakvu alternativu,ko što sam dosada radila,ali bih voljela to riješiti na jednostavan način tako da ne moram uvijek voditi brigu šta kada i koliko napraviti.

Regulator protoka bi se podrazumijevao na izlazu iz hidrofora,,,

gledaj, cinjenica je jedna da ti je prevelik protok pumpe i da je na neki nacin moras reducirati,,,
cinjenica je isto tako da kapacitet kojim radi pumpa mora imati minimum 10ooo kapaljki kako nebi, bez ikakvih pomagala, dolazilo do povecanog pritiska,,,
ti imas, rekli smo, 7ooo kapaljki i samim tim se pojavljuje veci pritisak od zeljenog sto za posljedicu ima plavljenje određenog dijela zemljista u plasteniku,,,

svako kemijanje je privremeno i kosta a nemas nikakvu sigurnost da bude funkcioniralo na razlicitim mjestima (citaj u drugim plastenicima)

ja kad bih rjesavao taj problem odradio bi ga kako sam opisao, dakle pumpa, hidrofor, regulator pritiska na izlazu iz hidrofora,,,
to ce zadovoljiti sve toje potrebe i u slucajevima da ti sikne pumpa koju sad imas, koju na taj nacin mozes zamjeniti i jacom i slabijom od postojece a da se nista bitno nece promjeniti,,,

isto tako na hidrofor, u slucaju da se ukaze potreba, mozes dodati pumpu, dvije ili tri a da izlazni pritisak i dalje ostane isti,,,

kazem ovo je trajno rjesenje koje vjerujem da kosta ali nakon njega nemas dodatnih troskova koji se jvljaju radi nekontroliranog pritiska,,,
pri tom mislim na pucanje cijevi, krpanje spojnicama idt...

NAjbolje izgraditi vodotoranj pa si osigurala kostatni ujednačeni pritisak

E moj Bobić - to što veliš izgleda u redu,ali ja budem ipak pokušala najprije onako jednostavno napraviti - ono o čemu sam još jesenas počela razmišljati - spojiti na U cijevi - da sam se sjetila da imam koljena u garaži bila bih ja to već isprobala.sad da se ide kupovati sve što treba,nakupi se toga ohoho.Probati ću najjednostavniju varijantu,ako nebude išlo,možda se i do hidrofora dođe - iako neznam kamo bi ga se smjestilo - jedino u plastenik.U šahtu nema mjesta.Ponekad jednstavne stvari funkcioniraju.
Vodotoranj?Pa na slobodan pad.A onda mi se voda zgrije,a meni ljeti treba hladna da mi rashladi zemlju u zoni korijena.

Znaci taj sistem zahtjeva neki tlak da bi kapajlke propustile vodu? Na prirodni pad to nebi delalo? Ja sam mel h planu postaviti te cevi po vrtu, nekud poljek vrta deti bacvu na cetri klade i pustiti vodu... Znaci tak nebum zaljeval?   

Budeš,zašto ne.Samo ti je tim načinom limitirana dužina cijevi.Ali,na vrtu ionako sigurno nemaš veliku dužinu.Jedino što moraš voditi računa ako teren nije ravan da sistem složiš prema padu terena,ali to sigurno i sam znaš.Ljudi to rade - moje kumče si je došao k meni po cijevi jer ja uzimam svake sezone nove pa stere dijelim,i na cisternu si je složio - ode na potok,napuni je vodom,postavi kod vrta,i svaki dan pomalo navodnjava.Dok prestane kapati,opet isponova.