krumpir

Tako i jedan lugar kod nas veli "a kaj me kosta obecati"

no ima bobek strpljenja,,,

Ma ako sam rekla da bubem,onda budem.
Časna mi pionirska.

muhanicar je napisao/la:

pitijacro je napisao/la:



Gnojidba stajskim gnojem ide obavezno na jesen (muhač,jesi odradio?)

Nisam ali držim se boldanog ko pijan plota.
Čim se steknu uvjeti za to

Gnojidba izvršena, jel treba to i u zemlju pospremiti ili da stoji ovak?

Pospremi dušice,svakim satom gubiš dušik.Odmah ujutro,ustani u mraku i trk u polje - nemoj da ti kiša padne pa da nemožeš.Dvadeset četiri sata je maksimum nakon kojih gnoj mora biti zaoran.

I šta smo ono rekli - ma proljeće ako ne sadimo rani krumpir,onaj za vađenje mladoga,pričekamo da se mekota ilitiga oranični sloj osuši,pa se napravi jedan prohod ili blanjom ili roto - bitno je zapravo iznivelirati radni sloj kako mineralmo nebi otišlo preduboko,ispod zone korijena.
Daklem - ravnajne,rasijavanje mineralnog - kompleksno sve,i najmanje pola dušičnog,a ako se sadi rana ili srednjerana sorta,onda sve dušično mineralno gnojivo.Onda se to još jednim prohodom sa roto fino unese na dubinu rasta korijena.I posadi - sedamdeset pet red od reda,28 -30 cm u redu liepo naklijanog krumpira,sa čvrstim jedno pet cm dugačkim klicama.Kalibraže ne ispod 35,po mgućnosti,er daje u f2 generaciji slabiji prinos,ne većoj od 45 jer je utrošak količine sjemena veliki pa poskupljuje proizvodnju.Slogove napraviti lijepe,široke,ne previsoke,povisiti će se prilikom nagrtanja.
E,posadili jesmo,pa ćemo uzeti neki herbicid i to nakon prve kiše pošpricati.Ili ćemo imati okopavinu.Pošpricano nagrčemo jedanput,bude dosta za završni nanos zemlje na slog,okopavinu obavezno dva puta.Pogotovo kada imamo sortu koja izbacuje stolone daleko od matičnog gomolja.A i dajemo mogučnost biljci za veću dostupnost hranjiva dok ima oko nje više nagrnute zemlje.Što rezultira opet većim prinosom.
Ako je dio dušičnog gnojiva ostavljen za intervenciju prihrane,prihranjuje se netom prije nagrtanja.Dobro je biljku (?) u visini nekoliko cm - zapravo u trenutku završnog formiranja grmiča - dok izbaci sve stabljike,kojih je obično od dvije do pet - istretirati cinkom folijarno.To je vrijeme ranoga proljeća kada je zračna vlaga još relativno visoka i kada se dugo na listu zadržava ujutro,a nevečer rano lovi,pa će imati efekta obzirom da će imati vremena ući u list,što se ne može reći za one tretmane u kasnijoj vegetaciji koje nam zdušno preporučuju distributeri sa ciljem da zarade na našoj naivnosti. Uh,da me opet netko pročita,kako bi mi reko - glupačo jedna,neš ti meni kvarit poso..........

Sad smo u krumpiru do koljena,s obzirom da smo ga nagrnuli.
Nastaviti ćemo dok budem bolje volje.

Ajmo redom,,,

pitijacro je napisao/la:
Daklem - ravnajne,rasijavanje mineralnog - kompleksno sve,i najmanje pola dušičnog,a ako se sadi rana ili srednjerana sorta,onda sve dušično mineralno gnojivo.Onda se to još jednim prohodom sa roto fino unese na dubinu rasta korijena.

De matere ti pojasni malo u formulacijama, kojeg, koliko,
jezik skoro polomih dok sam ono boldano procitao,,

I posadi - sedamdeset pet red od reda,28 -30 cm u redu liepo naklijanog krumpira,sa čvrstim jedno pet cm dugačkim klicama.

Sad se pitam, zasto smo mi uvijek sve klice skidali,,,

E,posadili jesmo,pa ćemo uzeti neki herbicid i to nakon prve kiše pošpricati.Ili ćemo imati okopavinu.

De preporuci stogod, stomp ili?

Pošpricano nagrčemo jedanput,bude dosta za završni nanos zemlje na slog,okopavinu obavezno dva puta.

Jbes mi sve ako sam ovo skuzio,,,

Ako je dio dušičnog gnojiva ostavljen za intervenciju prihrane,prihranjuje se netom  prije nagrtanja.

Formulacija,,,

Dobro je biljku (?) u visini nekoliko cm - zapravo u trenutku završnog formiranja grmiča  - dok izbaci sve stabljike,kojih je obično od dvije do pet - istretirati cinkom folijarno.

Za druge sad, jer ovaj dio mi je jasan, zasto cink?

To je vrijeme ranoga proljeća kada je zračna vlaga još relativno visoka i kada se dugo na listu zadržava ujutro,a nevečer rano lovi,pa će imati efekta obzirom da će imati vremena ući u list,što se ne može reći za one tretmane u kasnijoj vegetaciji koje nam zdušno preporučuju distributeri sa ciljem da zarade na našoj naivnosti. Uh,da me opet netko pročita,kako bi mi reko - glupačo jedna,neš ti meni kvarit poso..........

Ajd opet za one koji neznaju,,,
to folijarno zasto nevalja u kasnijim fazama?
mislim valja ali zasto ti to ne preporucas?

Ono dizem ti reputaciju ako nisi primjetila,,,

Ma presretna sam kaj se reputacije tiče.Ali umišljena nemogu postati više nego već jesam. Jebiga, kasniš.

Ostalo ujutro,onako,po specifikaciji.

[You must be registered and logged in to see this link.] 

Ne sekiraj se znas da sam ja strpljiv covijek,,,

No,ajmo redom -
- kompleksno gnojivo je ono  -MPK formulacie - dušik,fosfor i kalij i jednoj vreći - rekli smo - ili 7/20/30 ili tri petnaestice,imaš količine tamo gore.Dušično KAN ili UREA
Možeš ti kompleksno staviti i druge formulacije,koje su ti dostupne,proporcionalno sastavu niveliraš količinu i to je to.Jedino ti se ne isplati ići sa sulfarnim gnojivima jer su podosta skuplja,a krumpir baš voli malo kiselu reakciju.

-klice ste skidali ili zato što vam nešt fali u glavi ili bi prije bilo u znanju,a možda i zato što niste imali pravilno naklijani krumpir,pa su one bile tanke i bijele,polomljene,izgužvane,koje onda u zemlji istrunu pa nasad niče neravnomjerno i kasno,što za sobom povlači smanjeni prinos.Ako su takve poskidane,onda je jedna prednost barem to što nicanje ide sve u par dana.Ali,to samo za sebe nije nikakva prednost.

-ako ne sadiš povrće,još je uvijek  - pogotovo u kraju gdje se ne sadi puno krumpira i herbicid ne koristi često - Sencor  i svi njegovi generici - Jocker,Metriphor.....- pa malo pojačan sa Dualom - zakon - prije nicanja puna doza,poslije nicanja bez Duala pola doze.
Njega možeš koristit i u paradajzu i paprici prije sadnje presadnica.Afalon prije nicanja -ostatak nepotrošenog možeš utrošiti u luku,kukuruzu,grahu,grašku,kupusnjačama svim prije presadnje presadnica,mrkvi,peršunu,celeru.....Je,Stomp je odlično rješenje za nasad gdje nema problema sa ambrozijom,jer na nju ne djeluje uopće - tu je onda i Frontier u toj skupini,kao i generici Stompa - Dost i ostala bratija po aktivnoj tvari.Imaš more herbicida,ali ih biraš po spektru korova koje pokrivaju.

-krumpir tretitan herbicidom obično ne drapamo,ili se to radi onako,da ostane široki slog,više se samo jarak prorahli za efektivnije nagrtanje zemlje.Za riđer ako imaš to nema potrebe,ali ga nemaš,pa se to može napraviti na više načina - čak i prilagođenim raukombijem.Nema veze,opet nebuš razmil.Takve,nedirnute slogove,ili djelomično dirnute je dosta jednom nagrnuti ogrtačima ili riđerom,a ako si krumpir okopavao,motikom,onako,baš razravnao slogove,onda jedno nagrtanje obično nije dovoljno jer se ne može baš toliko dosta zemlja nagrnuti ako ne želiš biljke zagrnuti - one znaju biti malo polegnute.Zato se nakon desetak dana,dva tjedna nagrče još jednom     - usput uništiš i netom proklijale korove koji hoće rasti u herbicidom netretiranom krumpirištu ko bedasti i kasnije uzimaju hranu i guše biljke.

-formulacija za dušičnu prihranu - to je ono što je ostalo KANA ili UREJE od predsjetvene pripreme,ona polovica ako je nisi svu rasijao prije sadnje.A možeš,ako i jesi,dodati malo svejedno prije nagrtanja,pogotovo ako si motikom okopavao.Budu biljke živnule.Inače je dušik veoma važan elemenat,i to njegovo marginaliziranje i potiskivanje što se sada forsira je bedastoča.Uvijek ga je bolje previše - ne drastično - nego premalo,jer utječe na količinu uroda,ali to je preopširno za ovdje.Bem im njihove mjere (EU) i naše stručnjake koji odmah na osnovu njih prilagode svoje znanje i preporuke.

-pa je, jasno  ti je jasan cink,o njemu smo već pričali,ali za druge,cink kod krumpira ima efekat boljeg ,to jest izdašnijeg zametnja gomolja.Pa će time urod biti veći.Posebno je dobro istretirati krumpir za rano vađenje,što ću ja napraviti.Ali ja ću to ovako - prije sadnje ću u gajbicama po njemu i klicama.I onda ću kada u plasteniku nikne.Malo sam pohlepna kaj se toga tiče - želim dići dobru paru.

-folijarna gnojidba,folijarna gnojidba,folijarna gnojidba....nije da sam ja pametna sama od sebe.Najprije su me napravili bedakom pa sam onda postala pametna.Ajmo odmah reći  - nisu svi folijarci ništ koristi.Jedno dvadesetak posto ih je ok ako se primjene u uvjetima u kojima oni mogu biti efikasni.A to je svjetlost i vlažnost - određen broj sati u danu.Samo sa vlagom prisutnom na listu aktivna tvar može ući u list.Profesor koji predaje na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu  je rekao na moje pitanje dali su ti folijarci zapravo samo sveta vodica - niti pomažu,niti odmažu -  - nakon što su me nakon višegodišnjeg isprobavanja svega i svačega od folijaraca počele moriti teške sumnje - rekao fino,uz široki osmijeh na licu   - je gospođo,možemo ih svrstati u svetu vodicu. Čovjek je faca u Hr,profesor koji je predavao i doturu koji na PF zdušno daje savjete i ima svoju distributersku firmu folijaraca i od toga živi.Kojeg si ti zamolio za savjet.
Dakle,ja to volim usporediti da mirisom pare iznad lonca u kojem kuhaš meso - gladan mirišeš,fino ti je i osjećaš zadovoljstvo.Čim se odmakneš,nestane zadovoljstva i gladan si ko i maloprije.
Nemože količina aktivne tvari u litri dvije folijaraca zadovoljiti potrebe nasada čak niti pod uvjetom da je ta količina na proizvodu navedena istinita i da ona sva u biljku uđe.Nemože ući jer nema konstantnih uvjeta -stalne vlage i svjetlosti koje će omogućiti potpuno usvajanje.Čak je i temperaura tu bitna,i voštana prevlaka na listu koju on stvara u toplinskom dijelu dana ili sušnim uvjetima,ma ima mali milion razloga sa kojima se struka još uvijek bori da ih prevaziđe u olakšavanju usvajanja folijaraca.I priznaju da još nisu načisto što se,koliko i zašto događa,ali distributeri to nama ne pričaju...drugi bitan momenat je njihova cijena.Skoro pa nikada cijenovno ne opravdavaju efekat koji i u najboljem slučaju mogu pružiti.Kraj priče.
kada to nešto bude umjesto eto tvojih novaca koštalo onoliko koliko vrijedi - npr deset umjesto sto,onda ću si ja opet dati truda raditi sa folijarcima.Tak da ispadnem bedak samo zbog više posla,a ne i zbog bačenih para.
Inače mene logičan zaključak navodi na razmišljanje - ako fitopatološka zaštita uspješno ide preko lista,i herbicidna - zašto folijarno šteka?
Između ostaloga,zato,mislim ja,što te količine koje nam oni preporučuju nisu dostatne za efekat koji trebaju izazvati.A ako preporuče dostatne količine,već ionako nelogično skupo postati će totalno preskupo i nitko im neće htjeti kupiti.A njima dobro ovako.-Koji sam ja teoretičar zavjere - a ti razmisli,što od toga može biti.
Ma nisam ja ništ posebno pametna,samo se raspitujem,a i pročitam koju stručnu studiju,istraživanje,a folijarci me posebno zanimaju jer se na njima najviše love mlati,a ja mogu najviše je baciti u vjetar.Pa mi je shodno tome čovjek  sam ,iako se to njemu u razgovoru omaklo a da on to i nije zamjetio, priznal da jedna flaša toga što se prodaje ne vrijedi više od tridesetak kuna ,i da se na jednoj paleti - pazi malo,od tisuću litara zaradi u distribuciji i do desetak,petnaestak tisuća eura,ejjjj.....


A jesi me,oči će ti ispasti dok ovo pročitaš, a ti folijarci - jednostavno rečeno zapravo su bitne veličine čestica koje mogu kroz list proći,uz sve ostalo naravno - nemože velko u malo.Ma nemoj me više ništ o tome ,ako počnem navoditi ono što sam i prekjučer pročitala,bute me izbacili sa foruma - ovdje smo inače imali pravilo dok nas je bilo više - piši samo jednu rečenicu ili stavi samo smajlek.Za sve više od toga se dobivala jezikova juha.A i drugačije sankcije - poput ignoracije su bile na repertoaru. (još me malo zloča od jučer drži,ali upol manja).

Gle ovo je jako dobro stivo i ako je nekom puno za procitatti nekoliko kitica nek samo prođe dalje ne trudeci se,,,

tvoja slova su laka za citanje bas kao sto je pristupacan i razumljiv nacin na koji onaj dr. mr. (kak ga ti zoves) objasnjava sto svoje proizvode, sto djelovanje istih i slicnih njima,,,


dakle zelim reci, velika vecina  ljudi iz savjetodavnih sluzbi  prica na nerazumljiv nacin, nicim povezan, i sa nicim logican,,,
nesto tipa kao kad politicaru postavis neko skakljivo pitanje, motat ce se ko macak oko vruce kase i sve ce reci ali nikad ono sto bi trebao ili sto se po logici stvari ocekuje,,,

Kad smo vec kod folijaraca, bio sam na nekom strucnom predavanju (ono po domovima) u kojem se između ostalog govorilo i o folijarcima i nacinu usvajanja,,,
tad je, sjecam se, bilo objasnjavanjo da prskanje folijarcima ali i fungicidima ima veci ucinak predvecer jer kao tad biljka otvara svoje pore i vise toga moze upiti od ako se recimo prska ujutro,,,
zasto?
jer ujutro pojavom sunca zatvaraju se te iste pore i to veliko u malo je nemoguce ugurati,,,
sad rosa vjerujem ima isto tako vazan trenutak u svemu tome,,,

moram ici sad, kalcit drhti, ali vjerujem da cemo jos raspravljati o svemu tome,,,

Ja ne moram ići,čekam Siti exspres,bili već jednom pa ošli - sada moram biti ovdje.

Ma da,baš to - otvoren list - pore,puči,je važno za usvajanje,a zbog povećane transpracije se zatvaraju jer se tako biljka štiti od povećnog gubitka vode.
Osim toga,hranjivo se ne može usvojiti ako nije otopljeno u vodi - zato list mora biti vlažan.Otuda i preporuka za predvečerji tretman.da se iskoristi tih par sati dok još ima svjetla,jer bez svjetla nema fotosinteze,a do ujutro će period vlažnog lista biti  nastavljen.
Ali kako god okrenemo - i moguću dobrobit i efikasnost  folijaraca, tu još uvijek ostane onaj najbitniji momenat - cijena.Nemože mene nikakav magistar niti doktor uvjeriti da će me više nahraniti kila nečaga nego deset kila za istu cijenu.
Oni pošteni,ili oni koji kapituliraju kada ih stjeraš u kut će priznati da je folijarno samo trenutna intervencija za trenutno eventualno rješavanje problema - nikako prihrana koja će iznjeti proizvodnju.Folijarno danas sa istovremenim tretmanom preko korijena,i folijarno bar još jednom dok korijenom ne počne djelovati.I to je to.Inače,ono što je kod folijaraca jedan od bitnih problema,da ih se  i isplati cijenovno koristiti je količina hranjiva koja se može aplicirati na list.Ona koja bi u uvjetima dobre apsorbacije bila dostatna djeluje toksično na list i on odumire.Primjer je ureja u tretmanu skidanja lista na vočkama kako bi se izbjegla žarišta za razvoj bolesti i zimovanje šternika da stablu.Dio dušika se deponira u voćku            - neznam silazi li u korijen,ali je zapravo on desikant zbog količine koju list nije u stanju preraditi.

Istraživanja su razvila nove generacije folijaraca koji se u slučaju ponovljenog vlažnog lista mogu usvajati do pet dana nakon tretmana - dakle,svakoga jutra i večeri iznova.Ali....što ako dan nakon tretmana padne kiša? Ispere list.Što ako je rosa tolika da se stvaraju kapljice koje kapaju sa lista? Isto se ispire. Nahranimo biljku preko korijena, budemo svi zadovoljni - biljka sretna,mi bogatiji za neutrošene folijarce.
Dajem neku prednost biostimulatorima, to je zasebna cjelina u koju ne umećem prste jer imam premalo informacija o načinu djelovanja.

Odustao od kalcizacije, vjetar je prejak da bi se nastavilo,,,

nastavak slijedi predvecer ili sjutra,,,
uglavnom uhvatio sam ritam i velicinu otvora da 400 kg tocno iscuri na 500 metara duzine, 


e sad sto se tice uree, svi nesto govore kako ona bas i nije za folijarnu upotrebu, da je preskupa, da je premalo efekta i neznam kaj sve ne dok se usput predlazu i nude sredstva visestruko skuplja od iste, pa on tko je tu lud,,,

Iskreno meni se urea folijarno jako dobro pokazala pogotovo  u susnim godinama,,,
govorim naravno o nasadu lijeske, sad dal sama urea utice na razvoj brojnih resa koje se kod mojih pojavljuju neznam ali znam da ih kod mene ima osjetno vise nego u bilo kojem drugom nasadu kojeg sam vidio,,,

Krumpiriči - ovako ja to delam dok me vlovi volja -

[img][You must be registered and logged in to see this link.][/img]

A za ovo sam niti sama više neznam kolko puta rekla - bem ti život.

[img][You must be registered and logged in to see this link.][/img]


Kolko se trudim da si sve lijepo i uredno posložim,a onda sve oće ići kvragu.

Kazu da u svemu valja biti umjeren,,,  



sad me samo zanima kak ti tak mala tak na visoko mores te kasete naslagati,,,

Kaj nije danas poštar bil?

Ja mala???????
Dečko,ja sam u prvom osnovne bila najmlađa (5 godina i 363 dana) i najmanja,ali najpametnija i najmudrija - rođena sa zubičima. Znala sam pjesmica napamet da pol dana imaš šta za slušati, i lijevoruka k tome. Imala sam odgovore na sva pitanja,i pitanja na koje mi nisu znali dati odgovore. Sa šest godina sam se popela na deset metara visoku divlju trešnju,lovila kokoši na konac - probušiš zrno kukuruza,napeljaš i zavežeš,baciš među koke i čekaš.Kokoš kljucne,proguta,e,onda je vodaš na koncu ko psiča. Koliko prački sam si napravila,lukova od vrbe i strijela od trstike. Koliko sam kokama perja počupala..... Indijanka Ribana sam bila.....Ma šta ja sve mogu,a onda da ne mogu gajbice krumpira......jednostavno - istegneš se na prste i dohvatiš sve što poželiš.I to u kroksicama,a kaj da ja to u cipelicama na visoku petu delam?Garant još gajbicu više bi posložila.
Malo si se skockal Bobić - možda me nema u visinu,al me ima u širinu! Koja mala!
A to kaj me muž zove mala,to ti ima neke druge razloge,hehe......nem rekla zašt.

kaj misliš da je to poštar zlamal?

Aha,igrali smo se lovice.

Admin je napisao/la:kaj misliš da je to poštar zlamal?

Kaj ja znam, pitam.
Možda je od brda odvaljen pa kad hoda ....

Ti muhač,umjesto kaj ti se hurmarije motaju po glavi poglej si drugu sliku desno v kutu.

A je, od gore odvaljenog velkog je trebam jednog u podrumu.Ide još jedna gajbica u visinu,ali ja je nemrem deti makar se i na prste izvučem.Pa da mi se dene.

A to, ja sam mislil da bum svoj krumpir (koji sam samo kod tebe uskladištil da prezimi) videl
Sve znaš ali zidati neznaš

Znaš kaj,dok si dojdeš po krumpire,onda baci oko na klupčice na prozorima u kući.
I pitaj me tko ih je postavio.Štemal kuteve,potpolcao,zamortral, purpjenom ih pozaljepil.

eeee,da ti samo zanš sve što neznaš o meni......

A možeš me pitati i tko je pregletal sve zidove i plafone u kući.


Neznam zidati.Ali zna muž. A mi smo ti ubitačni tim.

A jadan čoik ..  

Cek malo, ti one prve donje gajbice okreces naopak da krumpir ne vuce vlagu ili?
da ti voda ne ulazi u podrum, mozda,,,

sad gledam, da si stavila jos koju vise u visinu nebi se ni moglo preititi,,,
plafon bi ih drzao,,,

Neide mi voda u podrum,taman smo iznad granice nivoa podzemne,ali podrume nismo betonirali nego smo sa ciglane navozili ilovaču i nabili zbog krumpira,.
Bila jedna zima sa puno snijega kada se naglo topilo,pa se podzemna digla,i navlažila zemlju,onako,baš da su se fleke poznale.Ali vode baš nikada nismo imali.
A sada je ljeti počelo flekati i malo pomalo je sve postalo vlažno.Pa se bojim da kroz zimu to ne postane plivajuče,obzirom da moj susjed koji imam dublji podrum ima cijele godine pola metra vode,a i skoro svi koji su u nižem djelu sela.Digle su se podzemne vode jedno pola metra,ma i viša zbog puno kiše.Bojim se što će biti zimi pa ja to iz preventive.Inače nikada do sada nisam tako radila.Moj podrum je uvijek bio suh.


Pa da,ide mi četrnaest gajbi u visinu.Četrnaestu niti sa istezanjem nemogu staviti.pa sam se zato sjetila dvadeset i tri puta Admina.I uvijek pomislila - što bih dala da je sada tu.....

Mislis zato sto je visok ili da ga iskoristis,,,

za gajbice naravno,,,