krumpir

Mislis zato sto je visok ili da ga iskoristis,,,

za gajbice naravno,,,

Pa je,zato što je visok da ga iskoristim.....za gajbice,naravno.Za kaj bi drugo,pa sam rekla jučer da me križa bole.

Našeg Admina na svim forumima forumašice hoče iskoristiti, svaka za nekaj

kaj stvarno,,,

ak je tak bum si i ja nekog free foruma rasprl mortam i mene koja iskoristi,,,

Bobić je napisao/la:


e sad sto se tice uree, svi nesto govore kako ona bas i nije za folijarnu upotrebu, da je preskupa, da je premalo efekta i neznam kaj sve ne dok se usput predlazu i nude sredstva visestruko skuplja od iste, pa on tko je tu lud,,,

Iskreno meni se urea folijarno jako dobro pokazala pogotovo  u susnim godinama,,,
govorim naravno o nasadu lijeske, sad dal sama urea utice na razvoj brojnih resa koje se kod mojih pojavljuju neznam ali znam da ih kod mene ima osjetno vise nego u bilo kojem drugom nasadu kojeg sam vidio,,,

Eh,ureja....
Je da je posljednjih godina dosta skupa,ali nije to ništa u usporedni sa folijarcima koje nam nameću distributeri.Dok je kila kalcij-nitrata bila pet kuna,još smo i mogli tako razmišljati,ali sada je to već i blizu sedam - ureja,pogotovo ako ne treba kalcija, postaje opet atraktivna. Ma atraktivna je ona ionako - u kili kalcij nitrata imaš od 17 - 25 dkg dušika, ovisno koju kuću uzimaš, a u kili ureje 49 dkg.Time dolazimo do duple povoljnosti ureje.
Ureju sam ja filijarno koristila u krumpiru, 3% - 10 kg/350 litara vode.
Sada,da idem sa nekom tvrdnjom kako je ona jako podigla prinos ne mogu bez neke zadrške, jer sam ja uvijek startnu gnojidbu odrađivala maksimalno, a ona je bilo kao ono  - za svaki sučaj. Nisam sigurna i ne mogu decidirano niti potvrditi niti poreči učinak na krajnji prinos.
Ali za zemljišno djelovanje,putem korijena mogu.

U plasteniku, u paprici nije bilo potrebe za kalcijem i mogla sam intervenirati u prihrani samo sa dušikom.Odlučila sam se za ureju kao najjeftiniju opciju.Paprika je bujala,imala tamnozelene sjajne listove - ovo "sjajne" želim posebno istači - bio je to nasad kojeg je predstavnik i distributer jedne sjemenske kuće izabrao kao ogledni za jednog selekcionara  mađarske sjemenske kuće i doveo ga u obilazak.Čovjek se divio i konstatirao da takvu papriku još nigdje nije vidio - stabljike čvrste i iste debljine do vrha,konstantna cvatnja,zametanje odlično,na stabljici pet  -6 plodova u rastu. Na odgovor da radim sa urejom začuđeno me pogledao i nije ništa komentirao.
Činjenica je da je dušik veoma bitan u ishrani biljke i da utječe na sve procese. Povečava debljinu stjenke paprike - time utječe na njenu težinu - dakle i na ukupan prinos.Međutim,ukoliko je u suficitu u odnosu na druge elemente, može izazvati štetu - od pretjeranog vegetativnog porasta do ometanja porasta. Jasno se to vidi na mjestu gdje istovaren pileči gnoj koji je bogat dušikom ostane nekoliko mjeseci,dušik ulazi u tlo, akumulira se,i na tom mjestu,kada se posadi kultura,dvije godine biljke su prekrasne tamnozelene, ali patuljastog rasta i bez generativnih organa - plodova nema.
Dušik se sotonizira posljednjih nekoliko godina zbog lakog ispiranja i odlaženja u dublje slojeve.Okarekteriziran ja kao zagađivač podzemnih voda i po direktivi EU mu je strogo ograničena  upotreba. Pritom su si dozvolili nametnuti propisane doze koje su odeđene za svaku zasebnu aplikaciju,kao da je svaka biljka ista i ne može se dogoditi da su joj potrebe veće od propisom dozvoljenih. Budalaštine.Ja ih kršim i nadam se da mi neće stati na rep i opaliti me po đepu.
Neznam koliko ima utjecaja folijarna upotreba ureje u broju cvijetova na ljesci,ali vjerojetno ima,kao što zemljišna ima u mojoj paprici -  u proljeće je zbog nižih temperatura i više sati vlažnog lista veća mogućnost usvajana putem lista, i to ja valjda to.Ako ti vidiš da efekta ima, neka te ništa ne spriječava da radiš tako kao radiš. Batali sve stručnjake i njihove savjete, mišljenja laika kao što sam ja - ono što vidiš svojim očima jedini je jasan pokazatelj i relevantno za način rada na koji radiš.Cijenovno je daleko ispod svega drugoga, a to je jedan od najvažnijih momenata, ako pokazuje efikasnost.

koliko često i kada prvi put mlatiš s spricom po krumpiru ili ostalim biljkama ?
Da li ureu razmutiš prije špricanja ili treba neke posebne pripreme?

Na povrću ne radim folijarno sa njom,niti sa ičim,ako baš nisam u takvoj gabuli da se moram hvatati za slamku.
Kod krumpira je bitno dići lisnu masu,pa može i prije zatvaranja sklopa,ako se baš vidi da je nasad blijedi,ako ne,može od početka cvatnje kako bi se pomoglo kod nalijevanja gomolja u suradniji da kalijem kojega uzima korijenom.Mogu ići dva -tri tretmana na svakih pet do sedam dana sa nižom dozom - 2%,ili ako ideš damo u jednom prohodu,teorije su svakojake - 3-5 i više posto,ali.....sve više od 3 je rizično ako ne potrefiš momenat. Momenat je temperatura prvenstveno i insolacija.Tri posto je još i za vrijeme visoke temparature sa suncem visoko na nebu (inače se tretmani uvijek kada je god to moguće rade predvečer ili rano izjutra,ali ne po rosi) podnošljiva doza, 5 je rizik i u umjerenm i normalnim uvjetima.Isprobala sam  osobno, napravila grešku i totalno sa četiri -pet posto spalila pola hektara koji se u roku deset dana totalno osušio.Veset punjenje šprice vaganje po deset kila,jadanaesta linenost,udri od oka,i otišlo k vragu.

Ureja se rastapa u vodi, u kanti, nikada u šprici, može u netom puštenoj iz slavine, ali je najbolje u toploj,ili barem odstajaloj, ako da joj se malo povisi temperatura.Zato jer ona razvije kod otapanja nisku temperaturu, otopina postaje ledena a i zasičena, i zapravo se mora koristiti puno vode za otapanje sve količine. Ma nije to bitno ako puniš špricu, ima se vremena odlijevanjem i  dolijevanjem vode malo pomalo sve rastopiti. Eto, nikakve posebne pripreme, sipaš je u kantu, pustiš gore vodu, rastopi se kolko ide, odliješ rastopljeno, na ostalo opet voda, promješaš, odliješ, i tako dok se sve ne rastopi. U pet minuta gotovo. Činjenica je da u toploj ili vrućoj vodi možeš dobiti jače zasičenu otopinu što je dobro ako želiš njome napraviti desikaciju - pošpricati korov recimo. Ali onda odlazi sve - i korovsko i kulturno.

Bas to zadnje sam imao namjeru raditi na plantazi,,,
zapravo mislio sam testirati to umjesto primjene herbicida za herbicidni pojas,,,

naravno aljkavost i nedostatak vremena je reziltirao tome da je to ostalo samo na dobrim namjerama,,,

moja zamisao se zapravo kretala u smjeru da je prskanje trebalo napraviti ujutro dan ili dva prije najavljenih padalina,,,
dakle ucinak bi bio dvostruk,,,
dio dusika sigurno bi ispario ali bi dosta veliki dio, nakon sto bi sprzio travu u herbicidnom pojasu, padalinama bio unesen u dublje slojeve odnosno lijeska bi ga koristila kao prihranu,,,

dakle izbjeglo bi se koristenje herbicida na koji ionako svi pušu a dusik nebi bio uzalud bacen,,,

mozda u sljedecoj sezoni bude vremena da se i taj dio odradi pa makar pokusno,,,

E to ti je onda ovo što sam rekla - ureju moraš otapati u vrućoj vodi kako bi dobio što zasičeniju otopinu.Razumiješ što mislim - ista količina vruće i hladne vode ne otapa istu količinu ureje.
Slijedeće što moraš znati je da je ureja jako korozivna i nakon korištenja prskalice trebaš je dobro oprati - sve metalne djelove.
Taj sistem desikacije kakav si ti zamislio ćemo uskoro svi koristiti kod totalnog suzbijanja korova. Naime,pokrenuta je inicijativa na nivou EU da se zarani i izbaci iz proizvodne glifosat. A on je ,ako se na varam, derivart ureje, zato se ureja i preporučuje kao dodatni faktor u totalnom suzbijanju korova kako bi se povečao njegov efekat uz manji trošak za herbicid,pogotovo za višegodišnje korove gdje ide viša doza herbicida.
Neznam koliko će dušika završiti u zemlji,ali vidiš kako to ide kada ureju ili kan baciš na tlo - otapa se uz prisustvo vlage,i dio odlazi sa njom u tlo. Dio isparuje - te pare - zapravo plin asimilira lišće - ono što uspije kroz dan, dio odlazi u zrak. Taj efekat isparavanja (isplinjavanja) se nekada mogao jako lijepo vidjeti u kukuruzu - pometala se ureja,nije se to zagrtalo, a kukuruz je u par dana postajao tamnozelen i brzo napredovao. Lišće ga je u plinovitom stanju apsorbiralo,pogotovo jer je dolazio od donje strane,gdje se nalaze puči lista.

A kad se to jednom otopi. jel se taloži kad stoji ili ne? govorimo o toj 2-3 postotnoj otopini?

Ne, ne taloži se. Otopina je stabilna,uvijek tekuća bez taloga, i ona se onda rijedi.Zapravo znaš što želiš - ako ti treba sto litara škropiva, otopiš tri kile ureje - hoće li to biti u pet litara vode ili sedam - nije bitno -,i to uliješ u onih sto litara,i to je to.

Bobić,koji postotak ureje si koristio za lješnjake?
I u kojoj fazi rasta?
Jesi li koristio ureju kao desikant za skidanje lista lista za pripremu zimovanja stabla? Međimurski voćari - jabučari to rade na preporuku Milorada Šubića,samo neznam u kojem postotku, a sada mi se ne traži po netu.

Još ništa od cjenika?

Nazalost nista,sinoc smo razmjenili nekoliko email poruka ali nisam navaljivao,,,
kad bude imat ces ga i ti, ne brini imam te u vidu kaj se toga dotikavle,,,

a kaj se tice uree, dva puta sam je bacio u toku vegetacije i to dosta kasno a i zanemarive kolicine, zapravo prekasno kako se cini jer je vegetacija malo potrajala,,,
isao sam dozom zlatnog pravila i jednog postotka,,,

za desikaciju sam koristio 5%-tnu otopinu ali nije se pokazala kao dovoljna,,,
da me ubijes sad neznam vise koja kolicina vode je bila u pitanju 600 ili 800 litara po prskanju (a neda mi se sad trazit da vidim po evidencijama),,,

potrosio sam 45 kila uree u tom prohodu ali cini se kako to nije dovoljno,,,
kod mene je inace dosta velika gustoca odnosno umjesto 500 sadnica (koje struka predlaze) ja sam posadio 900 na hektar i nesto,,,
ne pitajte zasto,,,
kako se cini i koncentracija dusika bi za desikaciju trebala biti osjetno veca od ove koju sam sad koristio,,,

inace desikakacija nije prvenstveno rađena radi opadanja lista vec radi deponiranja dusika u stabiljku kako bi s proljeca bolje krenula,,,
desikacija je samo jedna dobra stvar sto se radi naglog opadanja lisca moze pravovremeno obaviti zastita bakrom jer po meni bakterioze ce za koju godinu za ljeskare postati kamen spoticanja,,,

mazda je to samo kriva pretpostavka i zivi bili pa vidili,,,

Ta količina ureje potrebna za desikaciju zapravo ovisi o nekim faktorima.Količina vode je tu bitna.Nikada se nesmije koristiti količina koja će kapati sa lista jer je onda i aplicirana količina ureje manja od one korištene.Znam da za voćnjake preporučuju čak do tisuću litara po hektaru.
Men se čini da se koristi 10% suspenzija sa količinom vode koja se potroši.Tu onda nije bitno hoće li se dio izgubiti kapanjem,jačina će ubiti list,a povučena količina neće naštetiti stablu jer list zapravo nema vremena povući svu količinu - to ti je ono - bolesnik,iako ima pred ustima brdo hrane nemože jesti jer nemože više gutati. Preporučam ti naći Šubičevu preporuku,ukucaj u gogle i naći ćeš sigurno.

Inače,kada radiš sa ureom folijarno moraš u obzir uzeti starost lišća - na početku vegetacije idu niže doze,a na zreli list visoke..Ja sam se začudila kada sam pročitala preporuku za pšenicu od 20%. Provjeravala nisam,ali vele da pšenica to podnosi.Treba probati na kojem kvadratu pa vidjeti.

Crni dani za krumpir i krumpiraše.
Jedan takav idem odraditi.
Belarosa ne gnjili,niti Marabel.Balatonska,tako,malo,Riviera isto tu i tamo, a Trezor - to je za nepovjerovati.
Ostalo ga na prikolici jedno tri i pol tone jer ga muž nije htio kipati, htjeli smo ga dopeljati doma pa ga ovdje spremiti u podrum ili garažu - i dobro da nije.To ima tolko truloga da se zabezeknaš. I bila ja kod susjede jučer, a veli ona meni, na općinskom smetilištu gdje je inače sada već godinama zabranjeno odlaganje smeća, otvorili su ogromnu jamu, deponiju kamo se vozi gnjili krumpir. Ljudi sa skladišata masovno prebiru,neki jednostavno kada se respizde utovarivačem potovare na desetke tona i otpeljaju. A cijenu u otkupu su bacili na 60 lipa - bila 80 zadnjih mjesec dana. Lopovi. Ljudima uzmu krumpire u otkup, presortiraju, nakon tri dana pozovu čovjeka i vrate mu cijelu količinu. Niti za tu mizeriju se nemože prodati.Zovu one koji imaju dugove zbog kooperacije za repromaterijal, i moraju im ljudi dati po toj cijeni. Bude gladna godina i druga. Nebu dobro,nebu.....na proljeće nećemo biti samo kruha gladni nego i krumpira.

Samo srce od krumpira.....

[img][You must be registered and logged in to see this link.][/img]

- tri sam našla u jednom danu,tri!!!

Kalamper napokon posađen,,,
trebalo se sjutra ali svetek je, kazu neki iz mase, pa se to odradilo danas,,,

evo kak to kod mene zgledi,,,
inace sad ga ima dva reda vise nego kad ga je bilo najvise,,,
bit ce kalampera i za izvoz,,,


[You must be registered and logged in to see this image.]

ali ako uspijem odraditi ovak nekaj mozda ga i pofali,,,

Pa ti budeš postao izvoznik-
Lijepo odrađeno.
Na koji si ga razmak sadio, nekako mi se čini gusto?

Na najtaman
zapravo na 70 cm,,,

To vidim i sama, ali ne mogu procijenioti razmak između gomolja. To me zanima - nemoj mi reći da je manje od 28.

Mislim da je samo adora i balatonka na otprilike tim duzinama dok je ostatak na cca 20 cm,,,

kaj bude problem ako je manje od 20

Pa dobro što nisi pitao? Svaki dan si na forumu.
Trideset je trebalo za belarosu, i Vinetu - jel sam ti dala Vinetu? Ma nema veze pta sam ti dala, ništa senhe sadi ispod dvadeset osam, jedino što je baš sit no,ono, oko dvadeset pet promjera može na dvadeset pet.Trideset je neki optimum jer će se lisna masa gušiti, ako ne b ude kiše, bude vlage falilo....ma ima milijun razloga....dvadeset nikako, baš nikako - ja sam u plasteniku na dvadeset sadila,ali to neće ostati do kraja vegetacije,prije će van, a i vodu ima kolko hoće.....pogriješio si - više bi bio dobio sa rijeđim sklopom,bolesti bi bilo manje, lakša zaštita - sad nemoj niti pomisliti da bez kemije to odradiš kako treba. I to dosta kemije.

Sad kaj je tu je,,,

Ja sam tek jučer dobil krumpir.
Sadnja bude sad koji dan, a ovo kaj sam pročital je vrlo korisna informacija samo kaj bum se ja moral prigibati ili bu neko obul pet brojeva veče cipele. Kaj me briga, nek si petere čarape obuje i novina pod prste nagura.
Još me samo zanima kak duboko otprilike i kak na grobeke. Jasno mi je zakaj i kak posaditi, ali kak kasnije obrađivati?

Bobić, da je moj kad proklija svaki drugi bi išel van

muhanicar je napisao/la:Ja sam tek jučer dobil krumpir.
Sadnja bude sad koji dan, a ovo kaj sam pročital je vrlo korisna informacija samo kaj bum se ja moral prigibati ili bu neko obul pet brojeva veče cipele. Kaj me briga, nek si petere čarape obuje i novina pod prste nagura.
Još me samo zanima kak duboko otprilike i kak na grobeke. Jasno mi je zakaj i kak posaditi, ali kak kasnije obrađivati?

A nemreš dubleje neg moreš....

Sedam, osam cm. Debeli do deset.